Vjerujete li u ovih 5 mitova o kreativnosti?

Saznajte zašto trebate prestati vjerovati u ove mitove!

Zbog mnogih mitova o kreativnosti mislimo da je kreativnosti neka vrsta magične sposobnosti koju neki ljudi imaju, a drugi ne. U današnje doba je stvaralaštvo roba, s kojom mnogi ljudi trguju, što znači da je više nego ikad važno da ideje stalno teku.

Ali jesu li te kreativne karijere dostupne samo šačici darovitih ljudi?
Nikako. Mi smo izgradili sliku o tome što je kreativnost, koja je potpuno pogrešna. Da Vam objasnimo zašto je to tako. Razbijamo par mitova.

1. Kreativnost je nešto s čim se rodite

Koliko često ste čuli da je netko rekao: „kreativnost je nešto s čim se rodite?“„Ili je imate ili ne.“ Ima li istine u tome? Dok moderne psihološke knjige često sugeriraju da su neki kognitivni aspekti povezani s kreativnošću koje se mogu prenijeti genetski, neke od njih sugeriraju da postoji nekakva kreativna kasta u koju se možete roditi. Ali bez obzira mit i dalje postoji.

To može dijelom biti zbog umjetničkih obitelji koje su zaslužne za naše vjerovanje u genetsku kreativnost. PoputWaugh obitelji koja je „proizvela“ jedne od najvećih pisaca 20. stoljeća (Arthur, Alec i Evelyn) ili recimo obitelj Bront.

Jack Kerouac je vjerovao „Genije rađa, talent dostavlja.“, dok je dobitnik Nobelove nagrade autor Edward De Bono rekao „Kreativno razmišljanje je vještina, ne radi se samo o individualnom talentu. Ne radi se o činjenici da sjedite pored rijeke, slušate baroknu muziku i nadate se da ćete biti nadahnuti.“

Moderni neuropsiholozi danas poriču bilo kakvo postojanje dijela mozga koji je „zadužen“ za kreativnost. Umjesto toga, moderan pristup, iako ne potpuno ustanovljen, pokazuje kako kreativnost potiče svakojake različite dijelove našeg mozga i sastoji se od mnogih interaktivnih kognitivnih procesa (svjesnih i nesvjesnih), te od naših emocija. Od priprema do inkubacije do prosvjetljenja do potvrde ideje, možemo pristupiti vizuospacijalnim mrežama (fizičkim objektima), selektivnoj pažnji (rješavanje specifičnog zadatka) i čak mreži za maštu (za apstraktne misli). Proces kreativnosti je „brak“ dijelova mozga koje sve imamo.

Kreativnost dolazi u malim koracima. Nije nešto što se dogodi trenutno. Reći da je to nešto s čim se rodimo negira sav težak trud, posao i vrijeme koje ulažete u nešto što ima vrijednost.

2. Ne možete kontrolirati kad će Vas pogoditi trenutak inspiracije

Jedan od najvećih mitova o kreativnosti kako je to nešto što ne možete kontrolirati – to je „A-HA!“ trenutak kada vičete Eureka. Muza dolazi kad je spremna i vi nad time nemate kontrolu.

„A-HA!“ trenutak, gdje god vaš se dogodio (dok se tuširate, pred spavanje...), nije ništa više do nagle inspiracije i uvida u težak posao koji ste radili prije, koji se nakupljao u Vašem mozgu. Pojava divergentnog mišljenja je trenutak kad je naš um oslobođen problema na kojem radimo i ima vremena „lutati“ i uspostaviti veze, koje inače ne bi, koje vode do „A-HA!“ trenutka – recimo to kao vrijeme inkubacije.Što znači da taj usklik Eureka i nije tako poseban.

„Inspiracija je za amatere – ostali dođu na posao i rade“ Chuck Close

„Vrijeme je sirov materijal kreacije. Maknete magiju i mit stvaranja i sve što ostaje je posao: posao koji vas čine stručnjakom kroz učenje i vježbu, posao kojim tražite rješenja na probleme i probleme, posao vježbe i grešaka, posao razmišljanja i usavršavanja, posao stvaranja.“Kevin Ashton

3. Kreativnost se ne može naučiti

Kada nekome kažu „Kreativnost ne možete naučiti“ samo pridodaju aspektu „rođenih kreativaca“, što još više uzdiže misterioznost kreativnosti i čini je nekom eteričnom kvalitetom koja se ne može ukrotiti. Ali kreativnost se uči diljem svijeta. Jedna studija je pokazala kako se mozak priznatih i iskusnih pisaca ponaša kreativnije, kako su emocionalno pismeniji i nefiltrirani za razliku od novaka.

Studija je sadržala dvije grupe – veterana i novaka – koji su čitali početak priče i onda razmišljali o tome kako bi je nastavili, dvije minute su pisali, dok su cijelo vrijeme ležali u skeneru. U prefrontalnom korteksu dijela mozga, gdje se suočavamo s motivacijom, planiranjem, nagradama i pažnji (među ostalom) su veterani pokazali veću aktivnost, pogotovo u području govora i ciljeva. Proveli su više vremena koncentrirajući se na emocionalno i apstraktne ideje.

4. Kreativnost se događa kada ste sami (mit o usamljenim kreativcima)

Mentalna slika usamljenog kreativca koji sjedi satima u noć je već arhaična. Imamo tendenciju, kada prepričavamo povijest, sve zasluge kreativnosti prišiti jednoj osobi, kada je ustvari težak posao i cijeli tim ljudi zaslužan.

„Sjaj otupljuje kada razmišljate da su svaka elegantna jednadžba, prekrasna slika i genijalan stroj rođeni na temelju truda i grešaka, potomstvo lažnih početaka i neuspjeha i da je svaki kreator pun mana, malii smrtan kao i svi ostali“ Kevin Ashton

Čak su se i veliki pisci poput J.R.R.Tolkiena, C.S. Lewisa, C. Williamsa nalazili u kafićima i raspravljali o utjecajima, pričali o tekstovima i vukli snagu jedni od drugih. Zapravo po pričama se C.S. Lewis svađao s Tolkienom da je njegov rukopis teksta koji je čitao dovoljno snažan za objavljivanje – „Gospodar prstenova“.

5. Kreativnost dolazi onima s vremenom i sredstvima

U Srednjem vijeku, stvaranje je bilo moguće, ali rezervirano za one koji imaju božansku inspiraciju. U renesansi, su ljudi napokon učili kako napraviti prekrasna remekdjela, ali su trebali biti „veliki“ ljudi poput Leonarda, Michelanegla, Botticellija.

U 19. I 20. Stoljeću kreativnost je postalo nešto što odvaja one koji su rođeni u bogatstvu i statusu. Kroz povijest, kreativnost i stvaranje su kao linija u pijesku – nešto što odvaja klase i vrste. Ali koja linija je i dalje prisutna kroz ove primjere? Da je kreativnost rezervirana za one koji imaju vremena i sredstva. Moderna istraživanja pokazuju da će se kreativno razmišljanje dogoditi prije ako postoje neke granice. Dakle kad ljudi imaju granice vjerojatnije je da će zakoračiti korak nazad pogledati „cjelokupnu sliku“ i povezati stvari koje inače ne bi.

Lako je sakriti svoj posao zato što mislite da niste dovoljno dobri. Čak je i lakše staviti stvaranje sa strane zato što niste „kreativna osoba“ ili „se ne osjećate inspirirano“. Ali istina je da je kreativnosti kao i sve u životu, treba je njegovati i jačati kroz vježbu.

Vijest je preuzeta s portala blog.crew.co

Povratak na vrh