Što je potrebno za zapošljavanje inozemnih radnika u Hrvatskoj?

Srijeda, 11.04.2018.

Iseljavanje mladog i radno sposobnog stanovništva iz Hrvatske u ovome trenutku čini se da je nemoguće zaustaviti.  Granice Europske unije su otvorene, no razmjena radnog stanovništva za sada nije dvosmjerni proces. Ipak, kroničan nedostatak radnika u građevinskom sektoru, te porast broja sezonskih poslova usred turističke sezone poslodavcima ne ostavlja izbor već su primorani privući inozemne radnike u Hrvatsku.

Dozvola boravka i rada može se odobriti državljaninu treće države koji, uz ispunjavanje uvjeta iz članka 54. Zakona o strancima (valjana putna isprava, zdravstveno osiguranje, dokaz o sredstvima za uzdržavanje), priloži sljedeće:

• ispunjeni zahtjev za izdavanjem dozvole za boravak i rad (obrazac 9a)
• fotografiju u boji veličine 35×45 mm
• presliku važeće putne isprave
• dokaz o osiguranom zdravstvenom osiguranju
• dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje
• ugovor o radu, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili drugi odgovarajući ugovor
• dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti stranca
• dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstavništva, obrta, obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, udruge ili ustanove u Republici Hrvatskoj (izvatci iz odgovarajućeg registra ne smiju biti stariji od 6 mjeseci)
• EU plava karta izdaje se državljaninu treće države u obliku biometrijske dozvole boravka

Dokumentacija se podnosi policijskoj upravi/postaji prema mjestu boravišta, odnosno namjeravanog boravka stranca (alternativno, postoji mogućnost da stranac podnese zahtjev u diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu RH) te policijska uprava/postaja odlučuje o tome hoće li se odobriti izdavanje dozvola.

Dozvole se izdaju na rok od godinu dana nakon čega postoji mogućnost produženja dozvole.

Bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada mogu raditi stranci koji u Hrvatskoj imaju odobren:

• stalni boravak
• međunarodnu ili privremenu zaštitu ili je tražitelj međunarodne zaštite pod uvjetima propisanim posebnim propisom
• privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na stalnom boravku, azilantom te državljaninom treće zemlje kojem je odobrena supsidijarna ili privremena zaštita
• privremeni boravak iz humanitarnih razloga
• privremeni boravak u svrhu životnog partnerstva s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje koji ima odobren stalni boravak ili kojemu je odobrena međunarodna ili privremena zaštita
• autonomni boravak
• status redovitog učenika ili studenta kada obavlja poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa
• privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja

Na sjednici Vlade RH održanoj 7. prosinca 2017. g. donesena je Odluka Vlade RH o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018. Kvota za novo zapošljavanje državljana trećih zemalja (države koje nisu članice EU ili potpisnice Sporazuma o osnivanju Europskog gospodarskog prostora) iznosi nešto više od 21 tisuće dozvola. Više od pola ukupne kvote odnosi se na građevinarstvo, a malo više od petine (4660 dozvola) na turizam i ugostiteljstvo.

Imajući ove informacije na umu, jedno je sigurno: u Hrvatskoj posla ima i potrebe za kvalitetnom radnom snagom su velike. Hrvatska je zahvaljujući svojim prirodnim ljepotama idealno podneblje za razvoj turizma i investicija koje sa sobom nose otvaranje novih radnih mjesta.

S druge strane, žalosti činjenica da u potrazi za poslom mladi ljudi napuštaju svoj dom i pritom ne ostavljaju poslodavcima izbor nego da radnu snagu uvoze. Ipak, nadamo se da će u bliskoj budućnosti trend masovnog iseljavanja ostati samo uspomena i da će mladi i radno sposobni ljudi ostati raditi u zemlji u kojoj su rođeni.

Do tada, radna snaga temeljit će se na inozemnim radnicima koji su u Hrvatskoj prepoznali potencijal za stjecanje dragocjenog radnog iskustva.